U četvrtom stihu petnaestog poglavlja Rimljanima poslanice Božji Duh preko apostola Pavla stavlja pečat odobravanja na ceo Stari zavet. On to čini nudeći cilj zbog kojeg piše: „Sve, naime, što je unapred napisano, napisano je nama za pouku, da strpljivošću i utehom Pisma imamo nadu.“ Ono zbog čega nalazimo utehu i nadu u Starom zavetu, jasno je otkrio Hristos, kada je u odgovoru Jevrejima dao svoje božansko odobravanje starozavetnim spisima, a posebno Mojsijevim knjigama. Isusove reči glase: „Istražujete Pisma, jer smatrate da u njima imate večni život; i ona svedoče za mene; Jer da ste verovali Mojsiju, verovali biste i meni; jer je on o meni pisao. Ako pak njegovim pismima ne verujete, kako ćete verovati mojim rečima“ (Jovan 5,46-48 – Čarnić). Možemo naći utehu i nadu u Spisima zato što je Hristos u njima. Duh Starog zaveta Duh je Hristov. Čitamo o prorocima iz starih vremena da su ispitivali „na koje je Hristov Duh u njima ukazivao, kada je unapred svedočio o Hristovim stradanjima i o slavi koja će uslediti.“ (1. Petrova 1,11 – SSP)
Autor: Ellet Joseph Waggoner
Br. strana: 107